Zašto je prijavljivanje nuspojava kozmetičkih proizvoda važno?

Kozmetički proizvodi koriste se u svakodnevnom životu, a kozmetička industrija jedna je od najvećih grana industrije u svijetu. Iako su kozmetički proizvodi neophodni, mogu izazvati štetne nuspojave. Broj prijava neželjenih događaja povezanih s kozmetikom i proizvodima za osobnu njegu gotovo se udvostručio u proteklih 10 godina, naročito nakon što je u Europi uvedena kozmetovigilancija u srpnju 2013. Uredba (EZ) br. 1223/2009 propisuje strože sigurnosne zahtjeve koje proizvođači kozmetičkih proizvoda moraju udovoljavati, uvodeći ulogu tzv. odgovorne osobe i obvezu prijavljivanja ozbiljnih neželjenih učinaka (engl. serious undersirable effects, SUE). Imenovana odgovorna osoba kozmetičkog proizvođača ima obvezu prijaviti i proslijediti sve ozbiljne neželjene učinke nadležnim nacionalnim tijelima. Svi kozmetički proizvodi pušteni u promet u Europi moraju zadovoljavati uvjete Dobre proizvođačke prakse (engl. Good Manufacturing Practices, GMP) kako bi se osigurala njihova sigurnost. Kozmetovigilancijom se osigurava izbjegavanje uporabe opasnih sastojaka u kozmetičkim proizvodima i olakšava uočavanje potencijalno štetnih sastojaka. Štetni događaji koji mogu dati uvid u budućnost proizvoda također se prikupljaju za dodatne informacije radi što boljeg osiguravanja sigurnosti kozmetičkih proizvoda.

Štetni sulfati u kozmetici

Prijave regulatornim tijelima najčešće uključuju proizvode za njegu kose, proizvode za njegu kože i proizvode za dječju njegu. Proizvodi za njegu kose poput šampona, regeneratora, boja za kosu i sredstava za oblikovanje sadrže određene kemikalije koje mogu uzrokovati alopeciju, iritaciju vlasišta i osjećaj žarenja. Primjerice, najčešća aktivna tvar u šamponima je natrijev lauril-sulfat, a koristi se kao sredstvo za pjenjenje u šamponima, zubnim pastama i gelovima za tuširanje. Uz provedena istraživanja zabilježene su i nuspojave koje ukazuju na to da natrijev lauril-sulfat izaziva nadraženost kože, očiju i dišnih putova. Ispitivanja su također pokazala da natrijev lauril-sulfat može biti kontaminiran kancerogenim spojem 1,4-dioksanom.

Najčešći parabeni i zašto su loši za ljudsko zdravlje

Paraben je kategorija konzervansa koja se naveliko koristi u kozmetici i proizvodima za osobnu njegu. Najčešće se upotrebljavaju jer produljuju životni vijek proizvoda, a usto sprječavaju razmnožavanje bakterija u pakiranju proizvoda. Zašto su parabeni uopće loši? Zato što se lako mogu prenijeti kroz kožu i ući u krvotok. Istraživanja su pokazala da parabeni mogu lako ući u interakcije s estrogenom i oponašati ga, a također su pronađeni u tkivu dojke, što upućuje na moguću povezanost parabena s rakom dojke. Jedan od najčešće korištenih parabena u parfemima i kremama za sunčanje je metilparaben, koji znanstveno dokazano uzrokuje oštećenja kože i ubrzava njezino starenje.

Boje za kosu i bojila

Oznake na proizvodima za bojanje kose često sadrže znakove upozorenja koji ističu moguću iritaciju očiju i druge alergijske reakcije. Jedan od najproblematičnijih sastojaka u proizvodima za bojanje kose je p-fenilendiamin. Ova tvar koristi se ne samo u bojama za kosu, već i u bojama za tetovaže i bojilima za tekstil. Dokazano je da potencijalno može uzrokovati dermatitis, rak i reproduktivnu toksičnost. Većina prijavljenih štetnih događaja vezanih uz proizvode za bojanje kose su ispadanje kose, crvenilo vlasišta, osip i alergijske reakcije poput oticanja i otežanog disanja.

Proizvodi za zaštitu od sunca sadrže jedan od najotrovnijih spojeva

Oksibenzon je kemijski filter koji se uglavnom koristi u proizvodima za sunčanje zbog svoje sposobnosti upijanja ultraljubičastog zračenja. Radna skupina za okoliš (engl. Environment Working Group, EWG) izvijestila je da oksibenzon osim rizika od hormonskih poremećaja (niže vrijednosti hormona štitnjače i estrogena) i sposobnosti staničnog oštećenja, također može uzrokovati i rak kože. Prijavljeni su neželjeni događaji vezani uz proizvode za zaštitu od sunca koji sadrže ovu tvar, a uzrokovali su teške alergijske reakcije i nisku razinu testosterona u muškaraca.

Proizvodi za liječenje akni

Iako je benzoil peroksid zabranjen za uporabu u proizvodima bez recepta (OTC proizvodi) u EU, dostupan je na internetu shodno odobrenju Američke uprave za hranu i lijekove (engl. Food and Drug Administration, FDA) za uporabu u kozmetičkim proizvodima bez recepta. Nažalost, ova tvar uzrokuje mnoge nuspojave (crvenilo, iritacija, ožiljci, oticanje i moguća hospitalizacija), stoga je stavljen pod strogo praćenje. Međutim, postoje i zamjene na tržištu, npr. salicilna kiselina. Ova tvar većinom se može naći u proizvodima bez recepta diljem Europe, ali također može uzrokovati nuspojave. Iako ima prednost u liječenju akni privremeno, kod nekih ljudi salicilna kiselina može uzrokovati iritaciju, suhu kožu, povećano izbijanje akni i stanjivanje kože.

Svi koristimo proizvode za osobnu njegu. Međutim, moramo biti oprezni pri njihovu odabiru i prijaviti neželjeni učinak proizvoda ako se dogodi. Uz liječnike i ljekarnike koji nam mogu pomoći u odabiru najboljeg proizvoda za naše tijelo, danas su također dostupni i pomoćni alati kao što su internetske recenzije i članci. Kozmetovigilancija se koristi kao veoma važan i ključan alat, a pomaže u procesu upravljanja rizicima,|služi za vođenje evidencije nuspojava i pomaže u praćenju aktivnih tvari koje se nalaze u kozmetičkim proizvodima.

Ako ste dionik u kozmetičkoj industriji i trebate pomoć oko sukladnosti vezane uz kozmetičke proizvode, ne ustručavajte se kontaktirati nas.

Kontakt

Sjedište

Lašćinska cesta 40
HR-10000 Zagreb
Hrvatska

Ured

Planinska ulica 13/2
HR-10000 Zagreb
Hrvatska

Ured: +385 1 5588 297
Farmakovigilancija: +385 1 5588 297
Klinička ispitivanja: +385 1 5614 330
Registracija: +385 1 2420 873
Marketing: +385 1 2420 890
Fax: +385 1 2420 860
info@martifarm.com

Farmakovigilancija

farmakovigilancija@martifarm.com
Tel: +385 1 5588 297

2 + 12 =

13 + 4 =

Pravne informacije

Puni naziv tvrtke
Skraćeni naziv tvrtke
Sjedište
Ured
Pravni oblik poslovanja:
Sudski registar
MBS

Marti Farm d.o.o.
Marti Farm
Lašćinska cesta 40, HR-10000 Zagreb
Planinska ulica 13/2, HR-10000 Zagreb
Društvo s ograničenom odgovornošću
Trgovački sud u Zagrebu
080751121

 

OIB
Temeljni kapital
Ovlašteni zastupnik

29969122438
HRK 20,000.00 (plaćen u cijelosti)
Martina Diminić Smetiško, direktor

 

Broj računa

HR3623600001102197724 (Zagrebačka banka)
HR4324020061100628669 (Erste banka)

 

Puni naziv tvrtke: Marti Farm d.o.o.
Skraćeni naziv tvrtke: Marti Farm
Sjedište: Lašćinska cesta 40, HR-10000 Zagreb
Ured: Planinska ulica 13/2, HR-10000 Zagreb
Pravni oblik: Društvo s ograničenom odgovornošću
Sudski registar: Trgovački sud u Zagrebu
MBS: 080751121

OIB: 29969122438
Temeljni kapital: HRK 20,000.00 (plaćen u cijelosti)
Ovlašteni zastupnik: Martina Diminić Smetiško, direktor

Bank account: HR3623600001102197724 (Zagrebačka banka), HR4324020061100628669 (Erste banka)