Neprijavljivanje nuspojava bezreceptnih lijekova

Unatoč naporima za poticanje prijavljivanja nuspojava, sadašnji farmakovigilancijski sustav i dalje se suočava s izazovima jer metoda farmakovigilancije najviše ovisi o spontanom prijavljivanju nuspojava. Ovo predstavlja problem kada je u pitanju praćenje OTC-lijekova, s obzirom na to da su isti dostupni bez recepta.

Isključivanje zdravstvenih radnika i oslanjanje isključivo na potrošače/bolesnike za prijavljivanje nuspojava lijekova često dovodi do netočno malog broja prijavljenih nuspojava. Uzroci neprijavljivanja nuspojava su brojni, a važan čimbenik koji značajno doprinosi ovoj pojavi je problem u označavanju lijekova: bezreceptni lijekovi često sadrže vrlo kratke i sažete sigurnosne informacije, što dovodi do problema u prepoznavanju nuspojava od strane potrošača bez medicinske naobrazbe.

Dodatni razlozi neprijavljivanja nuspojava su nedostatak saznanja o nadležnom tijelu odgovornom za zaprimanje nuspojava, nedostupnost obrazaca za prijavu nuspojava i već poznate i neozbiljne nuspojave.

Međutim, nedavno su poduzeti značajni napori kako bi se prijavljivanje nuspojava populariziralo, a farmakovigilancija približila krajnjem potrošaču lijeka. Uz već dostupne načine prijave nuspojava putem papira i mrežne aplikacije, Hrvatska je među prve tri zemlje u Europskoj uniji uvela mobilnu aplikaciju za prijavljivanje nuspojava u 2016. godini.

Nadalje, Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) nedavno je organizirala kampanju u suradnji s Hrvatskim farmaceutskim društvom (HFD) u sklopu Europskog tjedna za podizanje razine svijesti i znanja o načinu prijavljivanja nuspojava u trajanju od 20. do 24. studenoga 2017. (u sklopu europskog projekta Joint Action on Strengthening Collaboration for Operating Pharmacovigilance in Europe (SCOPE)). Kampanja je provedena putem društvenih mreža, s posebnim naglaskom na poticanje prijavljivanja nuspojava uzrokovanih bezreceptnim lijekovima.

Kako bi se nastavilo poticanje prijavljivanja nuspojava među bolesnicima, može se poduzeti nekoliko aktivnosti: razvoj modula za obuku zdravstvenih radnika i krajnjih potrošača lijekova, promidžbene poruke, edukacijski videozapisi i uvođenje uputa o lijeku kao obavezne sastavnice pakiranja lijekova.

Prethodno navedeno je neophodno za daljnji razvoj farmakovigilancije, s obzirom na to da prijavljivanje nuspojava od strane bolesnika pruža izravniji uvid u utjecaj određenog lijeka na život bolesnika, što ga zauzvrat čini aktivnim sudionikom u zdravstvenom sustavu.

Budući da se prijavljivanje nuspojava bezreceptnih lijekova nužno oslanja na svijest bolesnika, svako nastojanje koje ima za cilj pojednostaviti i omogućiti da prijavljivanje nuspojava bude dostupnije dragocjeno je i očekuje se da će biti važna tema u nadolazećim godinama.

Tamara Vuk, mag. biol. mol. / Mlađa suradnica u farmakovigilanciji