Savjetodavna uloga i odgovornosti medicinske sestre / tehničara u programima podrške pacijentima (PSP)

Raspon uloga medicinske sestre u brizi o pacijentima

Sestrinstvo se u najvećoj mjeri poistovjećuje s njegovanjem pacijenata. Uloga sestrinstva je međutim puno veća: od provođenja zdravstvene njege, edukacije pacijenata, istraživanja, suradnje s liječnicima i cijelim medicinskim timom do suradnje s obitelji pacijenta i zagovaranju prava pacijenata. U svim međunarodnim dokumentima povezanim sa zdravstvenom politikom naglašava se značaj medicinskih sestara/tehničara u programima prevencije obolijevanja, zdravstvenom prosvjećivanju i organizaciji sestrinske službe.

Savjetodavna uloga odnosno edukacija pacijenata i pacijentove obitelji u novije vrijeme sve više dobiva na značaju. To je jedna od najčešćih intervencija koju provode medicinske sestre u postupku zdravstvene njege s ciljem postizanja što veće samostalnosti pacijenata, zadovoljavajuće kvalitete života pacijenta i njegove bliže obitelji te promicanja zdravlja.

Važno je naglasiti da u postupku edukacije sudjeluju:

• pacijent,
• obitelj / društvena sredina
• medicinska sestra

Utjecaj medicinske sestre na emotivno stanje pacijenta

Svaki boravak u bolnici (bez obzira na dijagnozu) izaziva osjećajne poteškoće i pojavu potištenosti. Sama neizvjesnost zna potrajati danima pa i tjednima, a ako je pacijent prepušten sam sebi, može dovesti i do težih emocionalnih problema. Nerijetko se događa da negativna emotivna stanja mogu nepovoljno utjecati na ishod i tijek bolesti, duljinu boravka u bolnici i učinkovitost liječenja.

Važno je poticati pacijenta na sudjelovanje i planiranje svojeg liječenja, pozitivno razmišljanje i redovitost dolazaka na terapiju u bolnicu odnosno uzimanje terapije u svojem domu.

Kako stručnost medicinskih sestara osigurava uspješnost naših PSP-ova

U društvu Marti Farm, pri provođenju naših Programa podrške pacijentima, posebni naglasak stavljamo na komunikaciju između pacijenata i medicinske sestre jer smatramo da se bolji ishod liječenja može postići time da je pacijentu omogućen izravan kontakt sa zdravstvenim radnicima, a u ovom slučaju su to medicinske sestre koje prate pacijenta, najčešće od postavljene dijagnoze, a kasnije i tijekom cijelog ciklusa liječenja.

Naši programi se prilagođavaju ovisno o bolesti odnosno načinu uzimanja terapije, stoga je svaki program različit. Naravno, pacijent je uvijek najbitniji i zauzima prvo mjesto. Za naše programe odabiremo visokospecijalizirane medicinske sestre iz dnevnih bolnica koje su u redovitom kontaktu s pacijentima i dobro ih poznaju.

Od prvog susreta s pacijentima, kad medicinske sestre ponude pacijentu sudjelovanje u programu podrške i nakon što pacijenti potpišu informirani pristanak za sudjelovanje (koji je nužan za ulazak u program), medicinske sestre ostaju u kontaktu s pacijentima putem različitih kanala:

• licem u lice (engl. face to face, F2F) pri dolasku pacijenta u bolnicu na terapiju,
• telefonski pozivi i
• SMS poruke koje medicinske sestre šalju pacijentima kao podsjetnik da dođu na terapiju ili uzmu terapiju u svojem domu.

Programi podrške pacijentima u doba pandemije

S obzirom na to da je u tijeku pandemija uzrokovana virusom SARS-CoV-2 i da je potrebno održavati kontakt s pacijentima unatoč društvenom distanciranju, mogućnost telefonskih poziva i slanje SMS poruka pacijentima pokazala se izuzetno korisnom, a povratne informacije s terena potvrđuju da su pacijenti jako zadovoljni s pruženim uslugama.

Kako sastanci s medicinskim sestrama doprinose brizi o pacijentima

Koristi sastanka s medicinskom sestrom višestruki su kako za medicinsku sestru tako i za pacijenta. Medicinske sestre nadopunjuju brigu o pacijentima savjetima o načinu života:

• kako pronaći uravnoteženi način prehrane,
• kako postići viši stupanj energije,
• kako bolje upravljati stresom,
• kako bolje kontrolirati bol i
• kako postići bolju i kvalitetniju komunikaciju s obitelji/prijateljima.

Pacijentima se omogućuje traženje pomoći od medicinske sestre:

• kod primjene terapije, pri čemu ga ona može u potpunosti uputiti u primjenu terapije (ovisno o dijagnozi i obliku primjene lijeka, medicinske sestre pokazuju pacijentima kako pravilno primijeniti lijek pomoću različitih pomagala), i
• pacijenti mogu nazvati medicinsku sestru u određeno vrijeme, što je vrlo bitno jer se time pacijentima smanjuje osjećaj tjeskobe, zabrinutosti i nemira. Drugim riječima, pacijent se osjeća da nije „samo broj“, nego da s druge stane ima osobu koja ga u potpunosti razumije.

Zaključak

Dobro osmišljeni i ispravno provedeni programi podrške pacijentima mogu riješiti problem nepridržavanja terapiji i nezadovoljavajućih ishoda liječenja te smanjiti dodatne troškove za zdravstveni sustav. Kod programa podrške pacijentima najbitnije je staviti pacijenta na prvo mjesto, a to omogućuju upravo medicinske sestre čiji je poziv briga o pacijentima.

Važno je svakom pacijentu i njegovoj dijagnozi pristupiti na individualan način, steći povjerenje pacijenta i osnažiti ga za daljnje liječenje. Sve to je neophodno kod pružanja podrške pacijentima i njihovoj obitelji.

Više o načinu provođenja programa podrške pacijentima možete saznati na našoj mrežnoj stanici http://www.martifarm.hr/programi-podrske-pacijentima/.

Danijela Grizelj, mag. ing. agr. / Koordinatorica programa podrške pacijentima

Reference:

1. HKMS – Hrvatska komora medicinskih sestara. Dostupno na: https://www.hkms.hr/
2. Patient education in nursing. Dostupno na: https://www.nursingcenter.com/