Kako čovjek posuđuje od prirode da stvori ljekovite tvari
29
PROSINAC, 2020.
Čovječanstvo je od davnina bilo orijentirano prema svojoj okolini u kojoj je živjelo pa su ljudi upotrebljavali razne biljke i biljne tvari kako bi ublažili svoje tegobe. Izrađivali su razna ljekovita sredstva kao čajeve, tonike ili masti kako bi se liječili. Neki današnji lijekovi su dobiveni iz prirode izolacijom iz biljaka, životinja ili mikroorganizama, a neki se i danas proizvode izolacijom iz prirodnih sirovina. U nastavku pročitajte o nekim od primjera u kojima je priroda osmislila rješenje za naše medicinske potrebe.
Korištenje biljaka za jake bolove
Mak (lat. Papaver somniferum) se u medicini koristi nekoliko tisuća godina: njegov sok ili opij, koji sadrži niz ljekovitih alkaloida, upotrebljavao se za ublažavanje boli. Tek 1803. je po prvi put izoliran morfij iz opija, a kasnije i ostali alkaloidi. Danas se alkaloidi opija upotrebljavaju kao analgetik, antitusik (smanjuje refleks kašlja) i spazmolitik (smanjuje spazam glatkih mišića).
U amazonskim prašumama lokalno stanovništvo upotrebljavalo je kurare kao otrov za strijele kojima su hvatali svoj plijen. Kurare je smjesa ekstrakata biljnih vrsta iz rodova Strychnos (Loganiaceae) i Chondodendron (Menispermaceae). Smjesa sadrži alkaloid tubokurarin koji je miorelaksans odnosno otrov koji paralizira voljne mišiće.
Oponašanje prirode za stvaranje terapija koje mijenjanju život
U sklopu velikog znanstvenog projekta otkriven je paklitaksel koji ima antitumorski učinak. Izoliran je u kori pacifičke tise (lat. Taxus brevifolia) koja raste na zapadnim obalama Sjeverne Amerike. Paklitaksel je prisutan u vrlo maloj količini u kori, a zanimljivo je da za dobivanje 1 kg paklitaksela treba 2000 – 3000 stabala. Stoga se činilo gotovo nemoguće izolirati dovoljnu količinu tvari kako bi se provela pretklinička i klinička ispitivanja.
Danas se lijek ipak dobiva polusintetski iz europskih tisa. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) je 1992. odobrila lijek Taxol (sadrži paklitaksel kao djelatnu tvar) za liječenje karcinoma jajnika, dojki i pluća te Kaposijeva sindroma.
Rijetko ispitivanje za neophodan lijek
Farmaceutske kompanije su 1950-ih istraživale stotine biljnih vrsta koje se primjenjuju u pučkoj medicini. Tako su došli i na otok Madagaskar koji sadrži 80 % endemskih vrsta. Jedna od biljki koje su ispitivali je madagaskarski zimzelen (lat. Catharanthus roseus) koji se tradicionalno koristio za liječenje dijabetesa. Ipak, ispitivanja su pokazala značajno smanjenje bijelih krvnih zrnaca u štakora na kojima se ispitivalo njegovo djelovanje.
Uskoro su izolirani alkaloidi vinblastin i vinkristin koji nemaju antidijabetički učinak, već djeluju na mišje leukemijske stanice. Da bi se dobio samo 1 g vinkristina, potrebno je 500 kg biljnog materijala. Stoga se cvijet madagaskarskog zimzelena naziva i ružičasti cvijet od milijun dolara. Lijekovi Velban i Oncovin (sadrže vinkristin kao djelatnu tvar) registrirani su 1961. i 1963. za liječenje Hodgkinove bolesti, akutne limfocitne leukemije, limfoma, karcinoma cerviksa i dojke.
Sinteza pojedinih biljaka nije moguća
Iz podanka i korijena biljke Podophyllum peltatum L. i Podophyllum hexandrum Royle izoliran je podofilotoksin. Indijanci su koristili praškastu drogu kao antihelmintik (protiv crijevnih nametnika) i emetik (sredstvo koje izaziva povraćanje), a danas se koristi u terapiji veneričnih bradavica. Kako nema ekonomski prihvatljive sinteze, lijek se i danas proizvodi iz biljnih sirovina, zbog čega se populacija biljke na području Tibeta i Himalaja drastično smanjila.
Potraga za prirodom stvari
Zadnjih 20 godina stručnjaci su prikupili više od 30 000 morskih organizama i podvrgli ih istraživanjima. Iako su mnogi izolirani spojevi pokazali obećavajući terapijski učinak, samo je jedan postao interesantan za farmaceutsku industriju: na području Bahamskog otočja 1987. otkrivena je rijetka spužva Discodermia dissoluta, čiji ekstrakt je pokazao izrazitu biološku aktivnost uz antikancerogeni, antibakterijski, antifungalni i imunosupresivni učinak.
Iz nje je izolirana supstancija naziva diskodermolid. Za pripremu 60 g čiste supstancije potrebno je više od 3000 kg osušene morske spužve, a to je više od ukupne svjetske populacije. Srećom, izvedena je kemijska sinteza ove kompleksne molekule za koju je potrebno čak 18 mjeseci, a klinička ispitivanja su u tijeku.
Upotreba biljaka za prevenciju i liječenje različitih fizioloških stanja i bolesti seže daleko u povijest čovječanstva.. Danas je čak preko 60 % antitumorskih lijekova koji su u primjeni dobiveno iz sekundarnih metabolita biljaka, mikroorganizama i morskih organizama ili su sintetizirani po uzoru na prirodne supstancije. Ako želite saznati više o tome kako možete registrirati lijek (uključujući i biljni), medicinski proizvod, kozmetički proizvod ili dodatak prehrani tvrtka Marti Farm raspolaže stručnim kadrom koji vas može savjetovati kako svoje proizvode staviti na tržište.
Ružica Štimac, mag. pharm. / Suradnica u odjelu registracije
29
PROSINAC, 2020.
Kontakt
Sjedište
Lašćinska cesta 40
HR-10000 Zagreb
Hrvatska
Ured
Planinska ulica 13/2
HR-10000 Zagreb
Hrvatska
Ured: +385 1 5588 297
Farmakovigilancija: +385 1 5588 297
Klinička ispitivanja: +385 1 5614 330
Registracija: +385 1 2420 873
Marketing: +385 1 2420 890
Fax: +385 1 2420 860
info@martifarm.com
Farmakovigilancija
farmakovigilancija@martifarm.com
Tel: +385 1 5588 297
Pravne informacije
Puni naziv tvrtke
Skraćeni naziv tvrtke
Sjedište
Ured
Pravni oblik poslovanja:
Sudski registar
MBS
Marti Farm d.o.o.
Marti Farm
Lašćinska cesta 40, HR-10000 Zagreb
Planinska ulica 13/2, HR-10000 Zagreb
Društvo s ograničenom odgovornošću
Trgovački sud u Zagrebu
080751121
OIB
Temeljni kapital
Ovlašteni zastupnik
29969122438
HRK 20,000.00 (plaćen u cijelosti)
Martina Diminić Smetiško, direktor
Broj računa
HR3623600001102197724 (Zagrebačka banka)
HR4324020061100628669 (Erste banka)
Puni naziv tvrtke: Marti Farm d.o.o.
Skraćeni naziv tvrtke: Marti Farm
Sjedište: Lašćinska cesta 40, HR-10000 Zagreb
Ured: Planinska ulica 13/2, HR-10000 Zagreb
Pravni oblik: Društvo s ograničenom odgovornošću
Sudski registar: Trgovački sud u Zagrebu
MBS: 080751121
OIB: 29969122438
Temeljni kapital: HRK 20,000.00 (plaćen u cijelosti)
Ovlašteni zastupnik: Martina Diminić Smetiško, direktor
Bank account: HR3623600001102197724 (Zagrebačka banka), HR4324020061100628669 (Erste banka)
Sva prava pridržana Marti Farm d.o.o. 2022. | Uvjeti korištenja | Pravila privatnosti