Počinje sezona alergija: kako si alergičari mogu pomoći?

Mjere za sprečavanje i zbrinjavanje alergijskih reakcija

Budući da alergije zasad nije moguće izliječiti, u ovom članku donosimo nekoliko korisnih savjeta kako olakšati tegobe povezane s alergijskim reakcijama na pelud stabala, trava i korova, čija sezona cvatnje najčešće počinje upravo u proljeće.

1. Izbjegavanje ili eliminacija alergena iz neposredne životne okoline

Simptomi alergijske reakcije obično se javljaju u roku od nekoliko minuta ili sati od izlaganja tvari koja izaziva alergiju, stoga je općenito preporučljivo izbjegavati alergene kad god je to moguće. No, to je ponekad teško izvedivo i nepraktično – ako već nije moguće izbjeći kontakt, onda ga je potrebno smanjiti na najmanju moguću mjeru.

U slučaju peludi, preporučuje se praćenje peludnog kalendara i peludne prognoze za informacije o mjesečnoj odnosno dnevnoj koncentraciji peludnih zrnaca u zraku radi poduzimanja odgovarajućih preventivnih aktivnosti. Primjerice, ako je za neki dan prognozirana visoka koncentracija alergijskog peluda u zraku, preporučuje se taj dan ostati u zatvorenom prostoru, ako je to moguće.

Dodatne mjere zaštite od alergena i njihove kontrole te eliminacije iz neposrednog životnog okoliša uključuju sljedeće:

• izbjegavanje provjetravanja prostorija kad je koncentracija peludi u zraku najviša (obično ujutro od 5 do 10 sati); provjetravanje bi trebalo biti što kraće i u poslijepodnevnim satima,
• držanje prozora na automobilu i stambenom prostoru zatvorenima u vrijeme intenzivne cvatnje alergenih biljaka, uz vlaženje prostorija u kojima se boravi i spava,
• upotreba klimatizacijskog uređaja s filtrom za smanjenje količine peludi u zraku, uz redovito održavanje i godišnje mijenjanje filtra prije sezone cvatnje,
• sušenje odjeće u zatvorenom ili sušilici za rublje kako se ne bi nepotrebno unosila neželjena količina peludi u stambeni prostor,>
• skidanje odjeće i obuće nakon eventualnog boravka u prirodi, koji bi trebao biti ograničen na najmanju moguću mjeru (najbolje u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima),
• nošenje zaštitnih sunčanih naočala i pokrivala za glavu te po potrebi zaštitne maske za lice, pogotovo za vrijeme vjetrovitih i suhih dana ako je boravak vani neizbježan,
• svakodnevno tuširanje i redovito pranje kose, osobito prije spavanja,
• učestalo mijenjanje i pranje posteljine na minimalno 60 ⁰C i
• izbjegavanje pušenja, aerosola i sličnih iritansa jer mogu pojačati simptome alergije.

2. Simptomatsko liječenje farmaceutskim preparatima

Za ublažavanje alergijskih simptoma obično se propisuju antihistaminici, nazalni dekongestivi i kortikosteroidi. Budući da ti lijekovi imaju različit način djelovanja na ljudski organizam, potrebno je za svaki pobliže opisati kako se upotrebljava, koliko dugo traje terapija i kakav je njezin očekivani učinak. Uz navedeno, moguća je i hiposenzibilizacija (imunoterapija) po preporuci subspecijalista alergologa-imunologa.

a. Antihistaminici

Antihistaminici ili antialergici su glavni protuupalni lijekovi koji se propisuju za simptomatsko liječenje alergija, a djeluju tako što sprečavaju aktivnost histamina odgovornog za pojavu simptoma kod alergijskih reakcija. Najkorisniji su u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice, a najčešće se uzimaju u obliku tableta, kapsula i otopina za lokalnu primjenu. Upotrebljavaju se za kontrolu alergije i to:

• preventivno za suzbijanje simptoma alergije (profilaktičko djelovanje), pri čemu je terapiju uvijek nužno početi nekoliko tjedana (barem dva) prije početka sezone cvatnje biljaka čija pelud izaziva alergiju uz kontinuiranu primjenu tijekom sezone, i
• kurativno za ublažavanje/liječenje simptoma alergije (trenutno djelovanje), pri čemu se terapija uzima po potrebi nakon što se već pojave alergijske tegobe.

b. Nazalni dekongestivi

Nazalni dekongestivi upotrebljavaju se kao terapija za kratkotrajno liječenje začepljenog nosa, a uzimaju se u obliku sprejeva ili kapljica za nos. Djeluju tako što sužavaju krvne žile u nosu, čime se smanjuje otečenost sluznice i povećava prohodnost dišnog puta.

Važno je napomenuti da njihova primjena ne bi trebala trajati dulje od jednog tjedna, jer se u protivnom oštećuje nosna sluznica kao važan čimbenik otpornosti prema alergenu, a rezultat je povratni učinak kongestije zbog prekomjerne uporabe lijeka.

c. Kortikosteroidi

Kortikosteroidi imaju najintenzivniji protuupalni učinak od dosad navedenih preparata, a primjenjuju se u težim kliničkim oblicima alergijske bolesti kod kojih se simptomi ne uspijevaju ukloniti antihistaminicima. Djeluju inhibiranjem otpuštanja upalnih medijatora ili poticanjem protuupalne aktivnosti.

Terapiju kortikosteroidima potrebno je započeti najmanje dva do tri tjedna prije očekivanih tegoba kao dugotrajnu profilaksu i nastaviti primjenjivati tijekom očekivane sezone peludne hunjavice. Zbog mogućih popratnih (nus)pojava potrebno je strogo pridržavanje propisanoj terapiji uz liječnički nadzor.

d. Hiposenzibilizacija ili imunoterapija

Alergen-specifična hiposenzibilizacija ili imunoterapija je oblik dugotrajnog liječenja alergijske bolesti primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koji je bolesnik primarno osjetljiv, čime se potiče razvoj podnošenja alergena odgovornog za pojavu alergijske reakcije.

Ova terapijska metoda preporučuje se mlađim bolesnicima s dugotrajnim i teškim sezonskim alergijskim rinitisom na pelud jedne biljke ili jednu grupu peludi (monosenzibilizacija), osobito kad mjere izbjegavanja alergena nisu moguće ili nisu dale zadovoljavajuć rezultat, a lijekovi nisu bili potpuno učinkoviti.

Provodi se redovitom primjenom potkožnih injekcija ili otopina koje se daju pod jezik u razdoblju od nekoliko godina, no ne više od tri do četiri. U većine bolesnika postiže se smanjenje ili prorjeđivanje alergijskih tegoba uz manju potrošnju lijekova za kontrolu alergije.

3. Održavanje higijene nosne sluznice

Kao iznimno jednostavna a ujedno višestruko korisna mjera u brizi o zdravlju preporučuje se primjena fiziološke odnosno izotonične otopine (NaCl 0,9 %), slane vode i hipertonične otopine (NaCl > 0,9 %) radi održavanja higijene nosne sluznice. Navedeni pripravci neutralni su (tj. ne sadrže lijekove), a upotrebljavaju se za vlaženje sluznice nosa i ispiranje alergena s njezine površine.

S obzirom na sastav, moguće ih je upotrebljavati više puta dnevno i neograničeno dugo, uz nužnu kontrolu roka trajanja pripravka. Primjenjuju se ukapavanjem ili štrcanjem otopine u nos, pri čemu je važna pravilna aplikacija kapaljke ili pumpice kako bi se izbjegla mehanička oštećenja sluznice.

Osim što služe za ispiranje sluznice od alergena i dekongestiju nosa, hipertonične otopine također doprinose smanjenju razmnožavanja virusa u respiratornoj nosnoj sluznici zbog povećane koncentracije soli koja izravno sprečava rast i razmnožavanje uzročnika infekcije. Respiratorni patogeni, pa tako i SARS-CoV-2, stoga otežano preživljavaju u takvoj okolini i učinkovito im se smanjuju broj i virulencija.

Zaključak

Peludne alergije možemo nazvati „bolestima“ modernog doba zbog značajne učestalosti diljem svijeta, osobito u razvijenim zemljama gdje danas pogađaju gotovo svakog četvrtog stanovnika. Upravo zbog rastuće sveprisutnosti, kao i zdravstvene i ekonomske važnosti, potrebno je na vrijeme prepoznati alergijske simptome i pravilno pristupati njihovu zbrinjavanju, bilo preventivnim metodama suzbijanja simptoma ili primjenom lijekova u svrhu ublažavanja/liječenja simptoma.

No, važno je imati na umu da je, kao i kod svih lijekova, uslijed primjene lijekova za kontrolu alergije moguća pojava neželjenih reakcija. Mjerama farmakovigilancije pokušava se osigurati zaštita bolesnika i sigurna primjena lijekova, a Marti Farm ima dugogodišnje iskustvo i znanje upravo u tom području: povežite se s nama i saznajte kako vam naš stručni tim može pomoći u provođenju farmakovigilancijskih aktivnosti putem individualiziranog i sveobuhvatnog pristupa za rješavanje vaših specifičnih potreba.

Zorana Stanko, mag. philol. angl. et mag. philol. suet, / stručna prevoditeljica medicinskih tekstova