Umor kao vjesnik proljeća

S dolaskom toplijeg i sunčanog vremena većina ljudi počinje osjećati simptome kao što su umor, manjak koncentracije i povećana potreba za snom uključujući veću potrebu za dnevnim snom. Ovi simptomi zajedno vode smanjenju sposobnosti za izvršavanje uobičajenih dnevnih fizičkih i psihičkih aktivnosti: ljudi često postaju razdražljivi, depresivni, tjeskobni i– općenito – iscrpljeni.

Sve navedeno upućuje na to da se zapravo radi o sindromu proljetnog umora, odnosno o poremećaju koji je uzrokovan smanjenjem imunološke obrambene snage organizma. Ovaj sindrom posljedica je prije svega nedostatka vitamina C i već spomenutih povećanih potreba za dodatnom prilagodbom organizma na nove meteorološke prilike.

Početni korak koji se preporučuje za brže svladavanje proljetnog umora je promjena prehrambenih navika koja uključuje povećan unos vitamina C i E, magnezija i lecitina iz hrane. Dodatan unos nutrijenata u obliku vitaminsko‑mineralnih preparata kao dodataka prehrani (uz prethodno savjetovanje s liječnikom ili ljekarnikom) također učinkovito doprinosi boljem raspoloženju i smanjenju pospanosti.

Usto, preporučuje se unos najmanje 1,5 l vode dnevno za reguliranje probave i dulji boravak izvan zatvorenog prostora uz razumno izlaganje sunčevoj svjetlosti radi poticanja proizvodnje vitamina D koji jača imunološki sustav i važan je čimbenik u borbi protiv infekcija i drugih bolesti.Osim toga, boravak na suncu smanjuje stvaranje hormona melatonina koji je odgovoran za veću pospanost i tromost tijekom zimskih mjeseci.

Ritam sna također je bitan čimbenik koji može utjecati na umor i klonulost: korisno je ići na počinak i ustajati u isto vrijeme kako bi se održala rutina spavanja, a dnevno drijemanje smanjiti jer vrlo često može biti uzrok noćne nesanice. Dodatno, za razbuđivanje organizma preporučuje se primjerena tjelesna aktivnost ovisno o zdravstvenom stanju i dobi osobe, uz izbjegavanje većih napora prije odlaska u krevet.

Kako bi se čovjek što učinkovitije pripremio za nadolazeće godišnje razdoblje uz ublažavanje pojedinih simptoma proljetnog umora, nužno je uvesti promjene koje će pomoći u olakšavanju izlaska iz ovog prolaznog ali često neugodnog stanja koje se s većim ili manjim intenzitetom javlja kod velikog broja ljudi.

Izvori:

• Proljeće u siječnju: kako ekstremno vrijeme utječe na naše zdravlje? ADIVA: 26. siječnja 2018. (https://www.adiva.hr/zdravlje/zdrav-zivot/proljece-u-sijecnju-kako-ekstremno-vrijeme-utjece-na-nase-zdravlje-483/)
• Proljetni umor – neželjeni pratitelj proljeća. Ordinacija.hr: 17. svibnja 2011. (http://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/ohr-savjetnik/proljetni-umor-nezeljeni-pratitelj-proljeca/)
• Sunce i vitamin D. Zdravo budi: 23. prosinca 2015. (https://www.zdravobudi.hr/clanak/712/sunce-i-vitamin-d)

Zorana Stanko mag. philol. angl.; mag. philol. suet. / Stručna prevoditeljica medicinskih tekstova