Zašto opioidni analgetici izazivaju ovisnost?
26
SRPANJ, 2018.
Danas se mnogo ljudi bori s ovisnosti o lijekovima na recept koji sadrže neku vrstu opijata. Opijati su aktivne tvari koje se u prirodnom obliku nalaze u biljci vrtni mak. Neki opioidni lijekovi na recept mogu se proizvesti iz te biljke, dok se drugi umjetno proizvode u laboratoriju. Opioidi sadrže kemijsku tvar koja pomaže u ublažavanju boli i opuštanju tijela. Trenutno najzastupljeniji opioidni lijekovi su oksikodon, morfin, kodein, hidrokodon i fentanil.
Kako opioidni lijekovi djeluju
Opioidni lijekovi vežu se na opioidne receptore osjetnih stanica u mozgu, leđnoj moždini i živčanom sustavu koje su uključene u percepciju boli i užitka. Kad opioid aktivira te receptore, blokira se moždani signal tijelu tako što se otpušta dopamin. Dopamin je kemijski spoj u mozgu koji utječe na emocije, kretanje, bol i užitak. Kod uporabe opioidnih lijekova, razina dopamina gotovo je 5 – 10 puta veća od normale vrijednosti. Dugotrajnim korištenjem opioidnih lijekova mozak počinje „vjerovati“ da je takva razina dopamina normalna, stvarajući potrebu za većom dozom.
Zlouporaba opioidnih lijekova
Dokle god se opioidni lijekovi koriste u ograničenom razdoblju prema uputi liječnika, općenito su sigurni i, primjerice, značajno pomažu kod ublažavanja boli u osoba s terminalnom bolesti. Opioidi se zloupotrebljavaju najčešće tako što se uzimaju kad nisu potrebni, za postizanje osjeta ugode, uzimanjem u većoj dozi od propisane ili uzimanjem lijekova namijenjenih drugoj osobi. Postoji mnogo načina zlouporabe opioida, a većinom se uzimaju na usta, ušmrkavaju kao prašak ili otapaju u vodi.
Štetni učinci opioidnih lijekova
Najčešće nuspojave opioida su pospanost, mučnina, konstipacija, euforija, sedacija, delirij i usporeno disanje koje može uzrokovati hipoksiju. Pogrešna uporaba ili zlouporaba radi dobi korisnika i uzimanje više lijekova na recept koji mogu uzrokovati interakcije s opioidima također mogu imati druge potencijalne štetne učinke.
Neonatalni apstinencijski sindrom (NAS) i trudnoća
Trudnice ne smiju koristiti nikakvu vrstu opioida jer ti lijekovi mogu biti štetni za plod i tijek trudnoće. Opioidni lijekovi mogu uzrokovati pobačaj ili prerano rođenje, zaostatak u razvoju i neonatalni apstinencijski sindrom (NAS), odnosno ustezanje od lijeka nakon rođenja.
NAS može imati neželjene učinke na novorođenče, uključujući napadaje, probleme s disanjem, prirođene mane, oštećenje mozga ili čak smrt. Međutim, ukoliko je poznato da je trudnica bila ovisna o opioidima prije trudnoće, postoje određeni lijekovi kao što su metadon i buprenorfin, a koji mogu pomoći njoj i njenom djetetu kako bi mogli prevladati ovisnost o opijatima.
Predoziranje i moguća smrt
Predoziranje opioidima može uzrokovati po život opasne simptome ili čak smrt. Najčešći ishodi predoziranja opioidima su koma, hipoksija koja može dovesti do oštećenja mozga i smrt. Međutim, moguće je liječiti predoziranje neposrednom primjenom naloksona, koji djeluje tako što blokira učinke opioidnih lijekova na moždane receptore. U SAD-u, određene države dozvolile su prodaju naloksona u ljekarnama u obliku autoinjektora obiteljima i prijateljima koji poznaju nekoga tko zloupotrebljava opioide. Na taj način omogućeno je pružanje pomoć u slučaju uočavanja potencijalnih po život opasnih simptoma ili predoziranja.
Liječenje ovisnosti
Trenutno postoji nekoliko vrsta aktivnih tvari u lijekovima koje mogu pomoći kod liječenja ovisnosti: buprenorfin, metadon i naltrekson pomažu ublažiti simptome ustezanja, smanjiti potrebu za opioidom i blokirati opioidne receptore u mozgu. Međutim, prijavljena je ovisnost o tim lijekovima, kao i druge blage nuspojave poput vrtoglavice, povraćanja, nesanice itd. Usprkos tomu, bolje je odmah djelovati i pokušati okončati ovisnost koja nastavlja štetno utjecati na tijelo uzrokujući potencijalno po život opasne simptome.
Iva Mandić, univ. bacc. biol. et chem. / Starija suradnica u farmakovigilanciji
26
SRPANJ, 2018.
Kontakt
Sjedište
Lašćinska cesta 40
HR-10000 Zagreb
Hrvatska
Ured
Planinska ulica 13/2
HR-10000 Zagreb
Hrvatska
Ured: +385 1 5588 297
Farmakovigilancija: +385 1 5588 297
Klinička ispitivanja: +385 1 5614 330
Registracija: +385 1 2420 873
Marketing: +385 1 2420 890
Fax: +385 1 2420 860
info@martifarm.com
Farmakovigilancija
farmakovigilancija@martifarm.com
Tel: +385 1 5588 297
Pravne informacije
Puni naziv tvrtke
Skraćeni naziv tvrtke
Sjedište
Ured
Pravni oblik poslovanja:
Sudski registar
MBS
Marti Farm d.o.o.
Marti Farm
Lašćinska cesta 40, HR-10000 Zagreb
Planinska ulica 13/2, HR-10000 Zagreb
Društvo s ograničenom odgovornošću
Trgovački sud u Zagrebu
080751121
OIB
Temeljni kapital
Ovlašteni zastupnik
29969122438
HRK 20,000.00 (plaćen u cijelosti)
Martina Diminić Smetiško, direktor
Broj računa
HR3623600001102197724 (Zagrebačka banka)
HR4324020061100628669 (Erste banka)
Puni naziv tvrtke: Marti Farm d.o.o.
Skraćeni naziv tvrtke: Marti Farm
Sjedište: Lašćinska cesta 40, HR-10000 Zagreb
Ured: Planinska ulica 13/2, HR-10000 Zagreb
Pravni oblik: Društvo s ograničenom odgovornošću
Sudski registar: Trgovački sud u Zagrebu
MBS: 080751121
OIB: 29969122438
Temeljni kapital: HRK 20,000.00 (plaćen u cijelosti)
Ovlašteni zastupnik: Martina Diminić Smetiško, direktor
Bank account: HR3623600001102197724 (Zagrebačka banka), HR4324020061100628669 (Erste banka)
Sva prava pridržana Marti Farm d.o.o. 2022. | Uvjeti korištenja | Pravila privatnosti