Značaj biljaka u farmaceutskoj industriji
15
LISTOPAD, 2020.
Upotreba biljaka za prevenciju i liječenje različitih fizioloških stanja i bolesti seže daleko u povijest čovječanstva. Dokaze za to nalazimo na različitim arheološkim nalazištima, pećinskim crtežima i spisima. S povijesnog gledišta možemo reći da medicina i farmacija započinju kad je čovjek u potrazi za lijekom posegnuo za biljkama koje je pronašao u prirodi. Iako se velik broj današnjih lijekova dobiva sintetskim putem, često je to po uzoru na kemijski sastav ljekovitih biljaka.
Fitoterapija
Fitoterapija je metoda liječenja, ublažavanja i sprečavanja bolesti i tegoba upotrebom cijelih ljekovitih biljaka ili njihovih dijelova (cvjetova, listova, korijena itd.), njihovih sastojaka (eteričnih ulja, ekstrakata i drugih izolata) kao i gotovih pripravaka (čajeva, tinktura, masti, kapsula).
Naziv fitoterapija u znanstvenu je medicinu uveo francuski liječnik Henri Leclerc (1870. – 1955.) umjesto naziva „biljna medicina“, a fitoterapeutske pripravke nazivamo fitoterapeutici.
Danas mnoge znanstvene discipline kemijski, biodinamički i farmakološki dokazuju opravdanost primjene ljekovitog bilja i pripravaka pa ponekad i prednost u odnosu na kemijske preparate kod raznih bolesti, tegoba i poremećaja organizma.
Prije pedesetak godina, ljekovito bilje bilo je zapostavljeno zbog sintetskih lijekova, a u novije vrijeme ponovno dobiva na značaju. Obično se pod ljekovitim biljem misli na trave, a zapravo u ljekovito bilje spadaju i: korijen biljke, listovi, stabljike, cvjetovi i plodovi. Važno je razlikovati ljekovito bilje od korova, vrijeme berbe i to kako se pojedino bilje bere i čuva jer većina ljekovitog bilja ima i svoj rok trajanja. Pri branju treba biti pažljiv i ne čupati velike količine biljaka ili upotrebljavati tešku mehanizaciju jer se uslijed takve berbe uništava korijen biljaka pa se može dogoditi da ih narednih godina nećemo naći na istom prostoru.
Suvremena fitoterapija nije „alternativna medicina“, već dio znanstvene medicine i čini temeljni oblik prevencije i pomoć pri izlječenju raznih poremećaja i bolesti.
Prednosti biljnih lijekova
- Biljke su sastavnice našeg svijeta
- Održavaju organizam vitalnim
- Vraćaju sklad i ravnotežu organizmu
- Najčešće ne izazivaju ovisnost, ali treba biti oprezan prilikom uzimanja biljnih pripravaka
- Ako se upotrebljavaju na ispravan način, većinom nema neželjenih učinaka
Oblici biljnih pripravaka
- Čajevi
- Tinkture i macerati
- Eterična ulja
- Kreme
- Kapsule
Biljne pripravke možemo upotrebljavati na različite načine. Čajeve pripremamo najčešće od mekanih dijelova biljaka (lista ili cvijeta) tako da osušene dijelove prelijemo vodom. Ovisno o vrsti biljaka od kojih pripremamo čajeve ovisit će i temperatura vode te vrijeme kuhanja. Potreban je poseban oprez pri kuhanju jer je za pojedine biljke karakteristično da uslijed kuhanja ispuštaju štetne pa čak i otrovne supstance, što može dovesti do teških trovanja organizma.
Macerati se najčešće upotrebljavaju u kozmetičkoj industriji, a tinkture i macerati pripremaju se tako da se biljni dijelovi potope u ulje ili vodu i zatvore; nakon što odstoje, procijede se i tako se dobiva tekući dio koji je spreman za korištenje. S druge strane, eterična ulja dobivaju se ekstrakcijom listova ili cvjetova biljaka. Ako želite saznati više o eteričnim uljima, pročitajte naš članak na temu Aromaterapija – eteričnim uljima do poboljšanja zdravlja.
Najčešće upotrebljavane ljekovite biljke:
Digitalis ambigua / Digitalis grandiflora (naprstak), rod biljaka iz porodice trputaca (Plantaginaceae). Svi dijelovi biljke su otrovni. Biljka sadrži glikozid koji se u suvremenoj medicini koristi kod bolesti srca. Razlika između terapeutske i otrovne doze vrlo je mala, stoga biljka nije za laičku upotrebu.
Slika 1. Naprstak
Symphytum officinale (gavez), biljka iz porodice boražinovki (Boraginaceae); višegodišnja biljka s ljubičastim ili ružičastim cvjetovima. Gavez sadrži alantoin, tanine, sluzi i pirolizidinske alkaloide. Može pospješiti stvaranje kalusa, djelovati protuupalno i kao pomoć kod iščašenja, uganuća, prijeloma i podljeva krvi. Upotreba biljke za internu konzumaciju ne preporučuje se jer može potencijalno izazvati oštećenje jetre.
Slika 2. Gavez
Calendula officinalis (neven), jednogodišnja biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Ljekovitim se smatraju listovi i cvjetne glavice, a imaju primjenu kod različitih upalnih stanja kože, nadražene sluznice i liječenja rana. Zbog antiupalnih svojstava koristan je za probavni sustav kao i kod liječenja želučanih čireva. No, najpoznatija nevenova primjena je u izradi kućnih pripravaka za njegu kože. U tu svrhu najpoznatiji je nevenov uljni macerat koji je poznat kao sredstvo koje se upotrebljava za razna oštećenja i upalne bolesti kože.
Cvjetovi nevena su jestivi, a i listovi se mogu jesti sirovi; obiluju vitaminima i mineralima.
Slika 3. Neven
Matricaria chamomilla (kamilica), jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Latinsko ime roda Matricaria dolazi od latinske riječi matrix (maternica), čime se ukazuje na ljekovito djelovanje na menstrualne tegobe. Najčešće se koriste samo cvjetovi, koji se prikupljaju u lipnju i srpnju, od kojih se priprema čaj. Smiruje živce i mišićna tkiva u probavnom sustavu, a korisna je i kod nadutosti, nemira, nesanice i razdražljivosti. Kamilica se smatra sigurnom i za primjenu kod dojenčadi.
Eterično ulje dobiveno parnom destilacijom cvjetova bogato je azulenom, što ulju daje plavu boju. Posjeduje snažna protuupalna svojstva.
Slika 4. Kamilica
Helichrysum italicum (smilje), polugrm iz porodice glavočika (Asteraceae). Raste samoniklo na području sjeverozapadne Afrike i Male Azije, na kamenitim, suhim i neobrađenim mjestima u blizini mora. U Hrvatskoj samoniklo raste na priobalnom području i otocima Istre, kvarnerskog primorja i Dalmacije. Latinski naziv roda Helichrysium potječe od grčkih riječi helios (sunce) i chryson (zlatan), što znači „zlatno sunce“. U zadnje vrijeme često se za smilje koristi i francuski naziv immortelle, što znači „besmrtan, vječan“, zbog cvjetova koji zadržavaju svoju žutu boju i kad se osuše.
Destiliranjem vodenom parom biljke u cvatu proizvodi se eterično ulje i hidrolat. Takvi ekstrakti vrlo su korisni kod hematoma, proširenih vena i njege kože, pogotovo one sklone ožiljcima. U novije vrijeme proizvodi od smilja se sve više upotrebljavaju u kozmetičkoj industriji za proizvodnju različitih tzv. „anti-age“ tretmana.
Smilje je i dobra medonosna biljka, a med je tamnije boje i aromatičnog okusa.
Slika 5. Smilje
U novije vrijeme sve više se okrećemo prirodi i trudimo se što dulje ostati vitalni i zdravi uzimajući različite dodatke prehrani koji nam uz promjenu načina života i uvođenje zdravih životnih navika mogu to omogućiti.
Marti Farm pruža niz profesionalnih usluga vezanih uz registraciju lijekova i medicinskih proizvoda, dodataka prehrani i kozmetičkih proizvoda. Činjenica je da su regulatorni propisi zahtjevni i složeni, stoga je vrlo često pravi izazov ispuniti ih na vrijeme. Kako se ne biste „vrtjeli u krug“, prepustite taj dio posla našim stručnjacima s dugogodišnjim iskustvom koji ne samo da će vam pomoći u svakoj fazi postupka registracije, nego su tu za vas tijekom čitavog životnog ciklusa vašeg proizvoda. Povežite se s nama!
Danijela Grizelj, dipl. ing. agronomije
15
LISTOPAD, 2020.
Kontakt
Sjedište
Lašćinska cesta 40
HR-10000 Zagreb
Hrvatska
Ured
Planinska ulica 13/2
HR-10000 Zagreb
Hrvatska
Ured: +385 1 5588 297
Farmakovigilancija: +385 1 5588 297
Klinička ispitivanja: +385 1 5614 330
Registracija: +385 1 2420 873
Marketing: +385 1 2420 890
Fax: +385 1 2420 860
info@martifarm.com
Farmakovigilancija
farmakovigilancija@martifarm.com
Tel: +385 1 5588 297
Pravne informacije
Puni naziv tvrtke
Skraćeni naziv tvrtke
Sjedište
Ured
Pravni oblik poslovanja:
Sudski registar
MBS
Marti Farm d.o.o.
Marti Farm
Lašćinska cesta 40, HR-10000 Zagreb
Planinska ulica 13/2, HR-10000 Zagreb
Društvo s ograničenom odgovornošću
Trgovački sud u Zagrebu
080751121
OIB
Temeljni kapital
Ovlašteni zastupnik
29969122438
HRK 20,000.00 (plaćen u cijelosti)
Martina Diminić Smetiško, direktor
Broj računa
HR3623600001102197724 (Zagrebačka banka)
HR4324020061100628669 (Erste banka)
Puni naziv tvrtke: Marti Farm d.o.o.
Skraćeni naziv tvrtke: Marti Farm
Sjedište: Lašćinska cesta 40, HR-10000 Zagreb
Ured: Planinska ulica 13/2, HR-10000 Zagreb
Pravni oblik: Društvo s ograničenom odgovornošću
Sudski registar: Trgovački sud u Zagrebu
MBS: 080751121
OIB: 29969122438
Temeljni kapital: HRK 20,000.00 (plaćen u cijelosti)
Ovlašteni zastupnik: Martina Diminić Smetiško, direktor
Bank account: HR3623600001102197724 (Zagrebačka banka), HR4324020061100628669 (Erste banka)
Sva prava pridržana Marti Farm d.o.o. 2022. | Uvjeti korištenja | Pravila privatnosti