Alergijski rinitis i kako se nositi s njime

Simptomi

Simptomi alergijskog rinitisa slični su prehladi, no traju duže i javljaju se uvijek u isto doba godine. To su prvenstveno učestalo kihanje, začepljen nos, curenje vodenog sekreta iz nosa ili cijeđenje sekreta u ždrijelo, svrbež i crvenilo nosa i očiju, peckanje i suzenje očiju, nadražajni kašalj i grebanje u grlu.

Očni simptomi se javljaju u 40 – 70 % bolesnika zbog postojanja refleksa koji povezuju nosnu sluznicu i spojnicu oka neuralnim mehanizmima, kao i zbog izravnog kontakta alergena sa spojnicom oka. Očni simptomi izraženiji su u bolesnika sa sezonskim rinitisom.

Nadalje, alergijski rinitis je bolest čija jačina simptoma varira od godine do godine iz zasad neobjašnjivih razloga, ponekad neovisno o koncentraciji peludi u zraku. Često je udružen s drugim bolestima gornjih dišnih putova poput upale sinusa, uha ili s nosnom polipozom.

Alergijski rinitis može se podijeliti na:

• povremeni ili intermitentni alergijski rinitis (simptomi se pojavljuju rjeđe od 4 dana u tjednu i manje od 4 tjedna godišnje) koji je povezan s raznim vanjskim alergenima poput peludi trava, stabala i korova
• stalni ili perzistentni alergijski rinitis (simptomi traju više od 4 dana u tjednu i više od 4 tjedna godišnje) koji je najčešće uzrokovan kućnim alergenima poput grinja, prašine, plijesni i dlaka kućnih životinja, a obično je jače izražen zimi.

Utjecaj alergijskog rinitisa

Alergijski rinitis smanjuje koncentraciju, izaziva glavobolju, umor, utječe na radnu sposobnost i kod djece može dovesti do izostanka iz škole. Spomenuti simptomi mogu biti blagi bez ometanja svakodnevnih aktivnosti ili pak umjereni do teški pri čemu se narušava kvaliteta života (negativan utjecaj na spavanje i odmor, simptomi ometaju učenje i produktivnost na poslu, troškovi liječenja su visoki).

Preventivne mjere

U liječenju se koriste preventivne mjere i razni terapijski postupci, a u dojenčadi se ističe važnost prehrane majčinim mlijekom kao mjera prevencije.

U preventivne mjere prvenstveno spada izbjegavanje alergena, konkretno: izbjegavanje boravka i osobito fizičkih aktivnosti u otvorenom prostoru za vrijeme velike koncentracije peludi u zraku, smanjivanje koncentraciju grinja u domu (osobito u spavaćoj sobi), uklanjanje tepiha, tapeciranog namještaja, teških zavjesa, pernatih jastuka, kao i korištenje posebnih prekrivača za madrace, pranje rublja i posteljine na temperaturama iznad 60 °C uz prozračivanje prostorija.

Valja također poraditi na smanjenju kontakta nosne sluznice i alergena: prije izlaska iz zatvorenog prostora preporučuje se uštrcati u nos preparat s ektoinom koji poput filtra oblaže sluznicu nosa i onemogućava kontakt alergena i sluznice, a nakon boravka u okolini u kojoj je osoba bila izložena alergenima bilo bi poželjno odmah skinuti odjeću koja se nosila, istuširati se i oprati kosu kako bi se time smanjila koncentracija alergena u neposrednom životnom okruženju.

Svakodnevna lavaža nosne sluznice pomoću fiziološke otopine pomaže u uspostavljanju fiziološke funkcije cilija nosne sluznice. Razrjeđivanjem sekreta olakšava se njegov izlazak iz nosa, pri čemu se ispiru alergeni.

Terapijski postupci

Terapijski postupci obuhvaćaju imunoterapiju i farmakoterapiju (lijekovi).

Imunoterapija

Specifična imunoterapija može se primijeniti kad postoji preosjetljivost samo na određeni alergen ili na jedan cjelogodišnji alergen. Dugo vremena se provodila potkožnom primjenom alergena, ali se danas preporučuje sublingvalna primjena, uzimanjem otopine alergena ispod jezika. Takvom primjenom nema potencijalnih opasnih sustavnih alergijskih reakcija. Kod većine bolesnika alergijske tegobe se smanjuju, a kod nekih i potpuno nestaju.

Najbolji rezultati postižu se kod alergije na peludi trava ili na grinje iz kućne prašine.

Farmakoterapija

Budući da imunoterapija nije pogodna za veći broj bolesnika, potrebno je liječenje lijekovima. Važno je znati da svi lijekovi mogu samo kontrolirati simptome bolesti, ali ne i izliječiti alergijski rinitis. Stoga se treba usredotočiti na olakšavanje i kontrolu simptoma bolesti.

Ipak, farmakoterapija je gotovo uvijek nužna jer blagi oblik bez terapije često prijeđe u umjereno teški ili teški.

1. Oralni antihistaminici

Uobičajeno se koriste oralni antihistaminici druge generacije, antileukotrijeni, intranazalni kortikosteroidi i dekongestivi.

Za ublažavanje simptoma danas se koriste oralni antihistaminici druge generacije koji su učinkoviti kod nosne sekrecije, kihanja i svrbeža nosa, ali ne pokazuju učinkovitost kod kongestije (začepljenosti) nosa.

Oralni antihistaminici također su učinkovitiji kod očnih simptoma u odnosu na intranazalne kortikosteroide, stoga su prvi izbor terapije kod liječenja blagog i povremenog alergijskog rinitisa.

2. Intranazalni kortikosteroidi

Intranazalni kortikosteroidi najučinkovitiji su lijekovi kod alergijskog rinitisa. Pokazuju inhibicijski učinak na ranu i kasnu fazu alergijske reakcije, a djeluju na sve nosne simptome. Nove generacije mogu se zbog niske bioraspoloživosti duže primjenjivati (sigurni su) i ne izazivaju atrofiju nosne sluznice. Sistemski se kortikosteroidi kod samog alergijskog rinitisa koriste iznimno rijetko, i to kod jake kongestije nosa odnosno teškog oblika alergijskog rinitisa.

3. Dekongestivi

U terapiji alergijskog rinitisa koriste se i dekongestivi. Njihova primjena je kratkotrajna i preporuka je koristiti ih do 5 dana. Nosni dekongestivi djeluju vazokonstrikcijski u sluznici nosa, čime se smanjuje protok krvi i otečenost tkiva, tj. kongestija nosa. Duža primjena uzrokuje povratnu kongestiju. Umjesto njih može se upotrijebiti hipertonična otopina morske vode, koja ima blaži dekongestivni učinak.

Prilikom primjene lijekova može doći do pojave neželjenih reakcija odnosno nuspojava. Mjerama farmakovigilancije pokušava se osigurati zaštita pacijenata i sigurna primjena lijekova, a tvrtka Marti Farm ima dugogodišnje iskustvo i znanje upravo u tom području.

Tvrtka Marti Farm je također sama razvila svoj program za praćenje sigurnosti lijekova, a radi se o programu za farmakovigilanciju Sympto®. Poslovni dnevnik nedavno je objavio članak o našem programu za praćenje sigurnosti lijekova; članku možete pristupiti preko poveznice Poslovni dnevnik: članak.

Zaključak

Alergijski rinitis jedan je od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine i predstavlja velik zdravstveni problem. Kako bi se postigla bolja kontrola alergijske bolesti, potrebno je izbjegavati alergene, upoznati se s karakteristikama bolesti i primijeniti mjere prevencije, a po potrebi i odgovarajuću terapiju.

Ružica Štimac, mag. pharm. / Suradnica u odjelu registracije