Podaci u kriznim vremenima: opasnost od potresa i gubitka važnih podataka
31
SVIBANJ, 2021.
Dana 22. ožujka 2020. Zagreb je pogodio potres magnitude 5,5 stupnjeva po Richteru. Uslijedilo je više od stotinu naknadnih potresa, a više od 7000 zgrada je oštećeno. Prije nego što se život počeo vraćati u normalu, 2020. godinu zaključio je još jači potres u središnjoj Hrvatskoj. Petrinju su u razdoblju od 24 sata pogodila 3 slabija potresa i time najavila najjači dosad, magnitude 6,4 stupnja, koji je prouzročio ljudske žrtve, daljnje materijalne štete i razaranja.
Nemoguće je predvidjeti prirodne katastrofe s dalekosežnim posljedicama, ali možemo učiniti sve kako bismo se pripremili na njih. I dok je svima sigurnost ljudi na prvom mjestu, jednom kad se prašina slegne, brigu prebacujemo na naše podatkovne centre.

Podatkovni centri u područjima veće seizmičke aktivnosti
Podatkovni centri su načelno velike prostorije u kojima se nalaze poslužitelji, koji su u pravilu visoki stupovi kojima prijeti opasnost od prevrtanja uslijed potresa veće jakosti. Područja veće seizmičke aktivnosti (primjerice Japan) moraju ozbiljno shvatiti ovaj rizik jer može doći do nepopravljive štete za poduzeća koja se oslanjaju na rad s podatcima. Iako se to možda ne smatra značajnom brigom u trenutku prirodne katastrofe, ljudi će se naposljetku vratiti svakodnevnom životu: zamislite samo što bi se dogodilo da bolnice izgube podatke o svojim pacijentima ili banke podatke o stanju računa svojih klijenata.
Gradnja pametnih temelja
Moderni podatkovni centri u Japanu izgrađeni su na amortizerima odnosno seizmičkim izolatorima napravljenim od metala i gume na kojima zgrade „lebde“ dok se tlo ispod njih miče s jedne na drugu stranu. Pojedini podatkovni centri također su opremljeni prizemnim i nosivim seizmičkim izolatorima. Nosivi izolatori omogućuju da se poslužitelji kreću zajedno sa zgradom na metalnim šipkama, čime se sila potresa umanjuje jer se poslužitelji slobodno pomiču bez opasnosti od prevrtanja. To je pak nešto vrlo specifično za ta područja.
Rješavanje problema gubitka napajanja
Nakon što podrhtavanje tla prestane, sljedeći problem s kojim se podatkovni centri suočavaju je napajanje. Sobe za poslužitelje opremljene su UPS jedinicama koje omogućuju rad poslužitelja tijekom nekoliko minuta i osiguravaju da se pravilno isključe bez gubitka podataka. No, što ako je gubitak napajanja dugoročan? U tom slučaju aktiviraju se rezervni generatori koji omogućuju rad poslužitelja na dulje vrijeme.

Implementacija planova oporavka od katastrofe
Planovi oporavka od katastrofe, koji su od velike važnosti za pružatelje farmakovigilancijskih usluga koji moraju neprestano dokazivati kontinuitet svojeg poslovanja na nadzorima i inspekcijama, postaju izuzetno važni u takvim situacijama. ISO/IEC 27001 je standard informacijske sigurnosti koji pomaže u smanjenju takvih rizika. Na primjer, jedan od načina smanjenja ovog rizika je raspolaganje pomoćnim poslužiteljima na različitim tektonskim pločama, što značajno smanjuje rizik od gubitka podataka i omogućava kontinuitet poslovanja u slučaju katastrofe.
To je svakako izazov, ali izazov s kojim se pružatelji usluga moraju hrabro suočiti žele li osigurati sigurnost pacijenata u svakom trenutku. Marti Farm osigurava redovito sigurnosno kopiranje važnih podataka, što uključuje naše rješenje za upravljanje podatcima, kao i naše farmakovigilancijsko rješenje Sympto®.
Naš plan upravljanja kontinuitetom poslovanja i oporavka od katastrofe kroz posljednjih godinu dana već je nekoliko puta stavljen na kušnju zbog pandemije koronavirusa i snažnih potresa, no uspješno smo nadišli te barijere, osiguravajući da se svi naši poslovi odvijaju uobičajeno. Ponosni smo na naš tim i našu sposobnost jednostavnog prilagođavanja i obavljanja rada čak i u ovako izazovnom i teškom razdoblju.
Budite uvjereni da Marti Farm nastavlja s predanim radom tijekom kriznog razdoblja kako bi uspješno upravljao svim vašim važnim podatcima i udovoljio svim dogovorenim rokovima. No, prije svega, želimo da svi budu sigurni, zdravi i uz pouzdanje da smo svi u ovome zajedno, bliskiji nego ikad prije.
Lea Debogović, mag. oecol. et prot. nat. / Starija suradnica u farmakovigilanciji, suradnica za implementaciju i validaciju farmakovigilancijskih aplikacija
31
SVIBANJ, 2021.
Kontakt
Sjedište
Lašćinska cesta 40
HR-10000 Zagreb
Hrvatska
Ured
Planinska ulica 13/2
HR-10000 Zagreb
Hrvatska
Ured: +385 1 5588 297
Farmakovigilancija: +385 1 5588 297
Klinička ispitivanja: +385 1 5614 330
Registracija: +385 1 2420 873
Marketing: +385 1 2420 890
Fax: +385 1 2420 860
info@martifarm.com
Farmakovigilancija
farmakovigilancija@martifarm.com
Tel: +385 1 5588 297
Pravne informacije
Puni naziv tvrtke
Skraćeni naziv tvrtke
Sjedište
Ured
Pravni oblik poslovanja:
Sudski registar
MBS
Marti Farm d.o.o.
Marti Farm
Lašćinska cesta 40, HR-10000 Zagreb
Planinska ulica 13/2, HR-10000 Zagreb
Društvo s ograničenom odgovornošću
Trgovački sud u Zagrebu
080751121
OIB
Temeljni kapital
Ovlašteni zastupnik
29969122438
HRK 20,000.00 (plaćen u cijelosti)
Martina Diminić Smetiško, direktor
Broj računa
HR3623600001102197724 (Zagrebačka banka)
HR4324020061100628669 (Erste banka)
Puni naziv tvrtke: Marti Farm d.o.o.
Skraćeni naziv tvrtke: Marti Farm
Sjedište: Lašćinska cesta 40, HR-10000 Zagreb
Ured: Planinska ulica 13/2, HR-10000 Zagreb
Pravni oblik: Društvo s ograničenom odgovornošću
Sudski registar: Trgovački sud u Zagrebu
MBS: 080751121
OIB: 29969122438
Temeljni kapital: HRK 20,000.00 (plaćen u cijelosti)
Ovlašteni zastupnik: Martina Diminić Smetiško, direktor
Bank account: HR3623600001102197724 (Zagrebačka banka), HR4324020061100628669 (Erste banka)
Sva prava pridržana Marti Farm d.o.o. 2022. | Uvjeti korištenja | Pravila privatnosti